 |
wind |
U pocetku su vjetrovi bili stvar bogova. Usprkos vrlo jednostavnim
obja?njenjima geneze, Fenicani su prije nekoliko tisuca godina vrlo uspje?no
poceli koristiti vjetrove kao pogonske grupe svojih brodova. Prije skoro
dvije tisuce godina Perzijanci su izumili vjetrenjacu... Istina, nisu znali
za?to vjetrovi nastaju te ih nisu mogli predvidjeti, no ipak su uocili
stanovitu "pravilnost" u njihovom pojavljivanju i tipu vremena koje donose.
Sjetite se samo najpopularnjije meteorolo?ke uzrecice na Jadranu: jugo
donosi ki?u.... Geneza vjetrova je tek prije stotinjak godina pre?la iz
domene bogova i svetaca u domenu fizike, posebice fizike atmosfere popularno
zvane meteorologija.
Jadransku vjetrovnicu, "ru?u vjetrova", mo?emo sastaviti od osam glavnih
vjetrova, ciji prevladavajuci smjer puhanja odgovara jednoj od osam osnovnih
strana svijeta odakle vjetar pu?e. Tako na?u vjetrovnicu mo?emo poceti od
sjevernjaka (vjetra koji pu?e sa sjeverne strane obzorja), nastaviti sa
sjeveroistocnjakom i tako dalje, da bismo zavr?ili sa sjeverozapadnjakom.
Svaki vjetar ima neke svoje karakteristike
koje
poma?u da predvidimo hoce li vjetar pojacati, prestati ili najaviti neki
drugi vjetar, a bolje poznavanje vjetrova omogucit ce nam da uhvatimo onaj
pravi koji ce nas odvesti ka cilju. Danas jedrilicari, kao posljednji cuvari
vjetra, krote valove u potrazi za avanturom i izazovima prirode.
MAESTRAL
Maestral
je termicki dnevni vjetar koji dolazi sa sjeverozapada. Poslijedica je
razlike u temperaturi izmedu mora i kopna. Odnosno, ?to je more hladnije, a
kopno toplije maestral je jaci. Maestral ce zapuhati svakog popodneva
lijepog i toplog dana, obicno oko podne ili sat kasnije, postupno jacati, a
svoj vrhunac ce doseci oko pet sati te prema veceru jenjavati. Kao mekan i
vrlo jednakomjeran vjetar pogodan je za ucenje fun tehnike ili novih
frestyle trikova.
Mnogima je nepoznato da maestral nastaje "slaganjem", sastavljanjem dvaju
vjetrova: jednoga koji zahvaca velika podrucja (etezije) i drugog koji je
lokalne naravi (smorac, zmorac). O dnevnom vjetru s mora (smorac, zmorec)
mnogo vi?e se zna, pa je tako poznato da pu?e za stabilna vremena od
razmjemo hladnijeg mora prema vi?e ugrijanom kopnu.
Ta dva
vjetra (etezije i zmorac) zajednicki tvore maestral, koji je osobito izra?en
tamo gdje se njihovi smjerovi podudaraju i brzine zbrajaju. Dodajmo da nocu
zmorca smjenjuje burin, koji pu?e s kopna prema moru. Maestral donosi
zdraviji i hladniji zrak s mora, pa ljeti ugodno osvje?ava. Poslijepodne,
kad mu je brzina najveca, dosti?e umjerenu jakost i vrlo je pogodan za
jedrenje. Neugodno jak mo?e biti samo u uskim kanalima izmedu otoka ili
otoka i kopna, koji su otvoreni prema sjeverozapadu, gdje podi?e visoke
valove.
JUGO
Ako se za maestral mo?e reci da je vjetar kojega mnogi po?ele, to se za
jugo uistinu ne mo?e tvrditi. Jugo je vjetar najce?ce jugoistocna
smjera. U vecini slucajeva pu?e kao vjetar na i istocnoj strani sredozemne
ciklone koja se krece sa zapada na istok. Polo?aj na?e obale i gorja uz nju
donekle kanalizira to strujanje i pojacava ga. Jugo pocinje kao slab vjetar
i postupno se pojacava. Cesto mo?e dostici i olujnu jakost, a u puhanju mu
se zamjecuje i mahovitost. Na moru mo?e razviti visoke valove, cak do 10
metara visine!
Javlja se u sva godi?nja doba, pri cemu je na sjevernom Jadranu najce?ci u
proljece, a na njegovom ju?nom dijelu jeseni i zimi. Opcenito je ce?ce na
ju?nom Jadranu nego na sjevernom.
Donosi
toplinu i vrlo je cesto pracen visokom vlagom, jakom naoblakom, ki?om, a
ponekad i grmljavinom. Ovaj vjetar na Jadranu ima brojna imena. To su jo?:
ju?ina, jugovina, ?ilok, ?iloko (?ilocina - jak ?ilok), ?iroko (prema tal.
scirocco).
BURA
Bura
je zacijelo najznacajniji vjetar na Jadranu, a na?a, jadranska bura
glasovita je i u svijetu. Ime tog vjetra potjece od grcke rijeci borej
(boreas, boras) s vi?e znacenja: sjever, gora, vjetar koji pu?e s gore,
sjevernjak.
Bura u
nas nije sjeverni nego najce?ce sjeveroistocni vjetar. Vrlo cesto to je jak
vjetar, koji povremeno mo?e dostici i orkansku jakost. Na Jadranu su
izmjerene brzine bure i vece od 200 kilometara na sat! Usto, bura je
nagla?eno mahovit vjetar, kojemu povremeni udarci imaju brzinu koja vi?e od
dva puta nadma?uje srednju brzinu vjetra.
Za pojavu
bure presudno je postojanje gorja u neposrednoj blizini mora, a u smjeru
odakle su najce?ci prodori hladnoga zraka na Jadran. Prebacivanje hladnoga
zraka preko gorske zapreke povecava njegovu brzinu na zavjetrenoj strani, pa
je ona veca nego ?to bi bila da nema gorja. Vjetar je na obali najjaci podno
planinskih prijevoja, a dalje prema otvorenom moru brzina bure se smanjuje i
mahovitost slabi.
Bura,
i to jaka, mo?e zapuhati u bilo kojem dijelu godine, ali je najce?ca i u
prosjeku najjaca zimi, tocnije od listopada do o?ujka. Ce?ca je na sjevernom
nego na ju?nom dijelu Jadrana.
Njezino je trajanje, od slucaja do slucaja, razlicito. Mo?e puhati samo
nekoliko sati, ali i potrajati (s malim prekidima) mjesec dana! Stoga su
netocne tvrdnje pomoraca da bura traje devet dana: "Tre giorni la nassi, tre
giorni la cressi, tre giorni la crepa" (Tri dana se radala, tri dana
pojacavala, tri dana crkavala) kako su tvrdili na?i preci na pomalo
iskrivljenom talijanskom jeziku.
Tramuntana
je sjeverni, prohladan vjetar koji navje?ta ugodno i lijepo vrijeme.
Grego je najce?ce umjeren ili jak sjeveroistocni
vjetar koji donosi suho, vedro i hladno vrijeme.
Istocni vjetar koji pu?e uz oblacno, vla?no i ki?ovito vrijeme naziva se
levant, a ju?ni, topao i vla?an vjetar o?tro.
Lebic je jugozapadni, suh i topao vjetar koji na
Jadranu zapu?e poslije juga kri?ajuci valove u plicim lukama.
Zacijelo
najznacajniji vjetrovi na Jadranu jesu bura, jugo i maestral. Ne samo zbog
toga ?to su najce?ci, nego prije svega zato ?to je nihov utjecaj na ?ivot
ljudi i na odvijanje brojnih pomorskih djelatnosti znatno veci u usporedbi s
drugim vjetrovima.
Ovaj
napis o vjetrovima na Jadranu zavr?imo s dvije pucke pomorske izreke: "Anca
el macaco sa navigar col bon vento" (I budala zna ploviti s dobrim vjetrom)
i "Ko se odvec vjetra boji, nek morem ne plovi!"
|
